Poglavlje 1: O Stefanu Nemanji kao vladaocu. Rad na veri. Pohvala. Zidanje manastira
Ovaj naš sveti manastir (Studenica), kao što znate, kako je ovo mesto bilo pusto, beše lovište zverova. I, došav u lov, gospodin naš i samodržac, vladalac sve srpske zemlje, Stefan Nemanja, lovljaše ovde, i svide mu se da ovde, u ovom pustom kraju, sagradi ovaj manastir na pokoj i umnoženje čina kaluđerskog. Jer neka je znano svima nama i drugim da Bog, koji upravlja ljude na bolje, ne hoteći ljudske pogibli, postavi ovoga preblaženog, uistinu, gospodina nam i oca za samodržnoga1 gospodina, da vlada svom srpskom zemljom, nazvana Stefan Nemanja.
I, pošto obnovi očevu dedovinu2, i bolje je utvrdi božjom pomoću i svojom mudrošću danom mu od Boga, i pošto podiže propalu svoju dedovinu, pridobi od primorske zemlju Zetu3 s gradovima, a od Rabna4 Pilota oba5, a od grčke zemlje Patkovo6, Hvosno7 sve i Podrimlje8, Kostrac9, Drškovinu10, Sitnicu, Lab i Lipljan11, Dubočicu12, Reke13, Ušku14 i Pomoravlje15, Zagrlatu16, Levče, Belicu17. Sve to mudrošću i trudom svojim zadobi, što je bilo propalo nasiljem od njegove dedovine, i što mu je pripadalo od srpske zemlje. I s pomoću božjom njegova je država uživala mir i tišinu sa svih stranâ. Jer je, uistinu, on bio divan i strašan svima koji su živeli okolo njega, jer je država njegova bila za 37 godina sačuvana u celosti i ni od koga povređena. Jer kako da ga nazovem? Gospodarem ili, još više, učiteljem? Jer utvrdi i urazumi srca svih, i nauči nas kako treba kao pravoverni hrišćani da držimo veru prema Bogu. Prvo na sebi pokaza blagoverje, a potom i druge nauči. Crkve osveti, manastire sazida18, svetitelje u slast slušajući, jereje štujući, prema monasima imajući veliku smernost i ljubav, onima koji su bez nade beše nada, ubogima zastupnik, sirotnima hranilac, nage u dom svoj uvodeći i odevajući, sirote nahrani, udovice opravda, slepima,i hromim,i nemoćnim, i gluhim, i nemim, uistinu, mati bi. I, prosto reći, sve svoje imanje u zajam izdade, jer drugi Avram18 bi, gostoljubac, zemaljski anđeo, nebeski čovek. Zato ga i Bog preuznese, i darova mu ime koje je više od svakoga imena19. Njegovu imenu svi se narodi pokloniše. Sam pak sazida manastire: prvo u Toplici Svetoga oca Nikole20. I drugi onde Svetu Bogorodicu u Toplici21. Potom opet sazida manastir Svetoga Đorđa u Rasu22. I svima tim manastirima stvori upravu, kako treba. A posle njih ovaj naš sveti manastir sazida, koji posveti imenu presvete vladičice naše Bogorodice dobrotvorke. Sazida od maloga do velikog, i sela predade, s drugim što pripada manastiru, sa ikonama i sasudima časnim i knjigama, i rizama23 i zavesama, i što je napisano u zlatopečatnoj povelji njegovoj, što je, štaviše, i u crkvi napisano na steni24, i s kletvom i obavezom da niko ne potvori njegova predanja, kako čujete o tom reč i u knjigama ovim napred25.
Napomene
- Samodržni, samodržavni, koji sam upravlja državom.
- Očeva dedovina, tj. Raška, čija je prestonica bila grad Ras (u neposrednoj blizini današnjeg Novog Pazara).
Ovaj ceo pasus o Nemanjinoj vladavini uzet je iz Nemanjine povelje manastiru Hilandaru. - Zeta, veći deo današnje Crne Gore.
- Rabno, Albanija.
- Oba Pilota, oblasti (donji i gornji Pilot) na putu između Prizrena i Skadra.
- Patkovo, kraj oko Đakovice.
- Hvosno, metohija oko Peći.
- Podrimlje, kraj oko Prizrena.
- Kostrac, kraj blizu Peći.
- Draškovina, nedaleko od Kostraca.
- Sitnica, Lab i Lipljan, kosovska oblast oko reke Sitnice i Laba sa gradom Lipljanom.
- Dubočica (Glubočica), kraj oko Leskovca.
- Reke, kraj oko Aleksinca.
- Uška, istočno od Dubočice, između Nišave i Vlasine.
- Pomoravlje, dolina Južne Morave.
- Zagrlata, kraj oko Đunisa, blizu Kruševca.
- Levče i Belica, s leve strane Velike Morave, današnji Levač i Temnić.
- Avram, po Bibliji, praotac izraelskog naroda.
- Citat iz poslanice apostola Pavla Filipljanima (gl. 2, 9).
- Manastir sv. Nikole, blizu Kuršumlije, preko puta ušća Banjske u Toplicu.
- Manastir sv. Bogorodice na ušću Kosanice u Toplicu; od njega postoje samo ostaci.
Nemanja ga je podigao sa ženom Anom. - Sveti Đorđe u Rasu, severozapadno od Novog Pazara, današnje razvaline tzv. Đurđevih Stubova.
- Riza, odežda.
- Danas se više ne nalazi u manastiru.
- Savin Život sv. Simeuna, nije pisan kao samostalno delo, već sačinjava prve, početne glave Studeničkog tipika.