Život cara Uroša / Patrijarh Pajsije ; preveo Lazar Mirković ; priredio Zoran Tasevski1
Žitije i podvizi i povest ukratko blagočastivoga i previsokoga i uvek spominjanoga i hrabroga cara Stefana i sina njegova, Uroša mladoga cara, i o životu njegovu i o smrti njegovoj, i kako i kojom smrću pređe iz ovoga sujetnoga sveta, i koliko požive, i u koje vreme i gde skonča. Napisano od mene, nedostojnoga i mnogogrešnoga, koji nisam dostojan da se narečem arhiepiskop Pajsej. A migom (po uputstvu) predobroga vladike mojega Hrista i prečiste i preblagoslovene vladičice i Bogorodice, koja mu je poslužila, i svetoga i blagorodnoga mučenika bili smo ponuđeni da počnemo povest ukratko, i sa našim dvorskima, kao što ćeš napred (dalje) saznati, samo da ne predamo zaboravu (ono), što smo mogli postići pomoću Božjom i Svetoga
Napomene
- Poslednji srpski biograf, patrijarh Pajsije (umro 1647), po vremenu u kome je živeo pripada poznijem periodu srpske srednjovekovne književnosti i značajan je više kao knjigoljubac i čuvar našeg srednjovekovnog kulturnog nasleđa, nego kao pisac. Kao poglavar srpske crkve (1614—1647) u vremenu kada su srpski manastiri teško stradali od razaranja i pustošenja, on neumorno putuje po svima našim krajevima, skuplja, povezuje i prepisuje stare rukopise, sklanja ih na sigurna mesta, a stvara i svoju ličnu biblioteku, tako da su mnoga dela naše stare književnosti sačuvana zahvaljujući samo njegovom trudu. Njegov glavni spis Život cara Uroša nema veliku ni dokumentarnu ni književnu vrednost, ali je značajan po tome što je jedno od prvih dela naše stare književnosti koje je rađeno ne samo po pisanim izvorima nego i po narodnoj tradiciji (legenda o tobožnjem ubistvu cara Uroša od strane Vukašina i dr.). Originalni tekst: I. Ruvarac, Glasnik Srpskog učenog društva, knj. 22, 1867. Prevod na savremeni jezik: Lazar Mirković, SKZ 265.