Čin 3, Scena 22: DARA, ŽIVKA
DARA (dolazi iz desnih vrata, za njom Raka).
ŽIVKA: Daro, kćeri, zvala sam te da te pripremim. Budi hrabra, dete moje, da podneseš udarac koji te očekuje.
DARA: Šta je sad opet, šta znači taj uvod?
ŽIVKA: Ja sam ti rekla da ćeš se i sama uveriti koliko te ona vucibatina vara. E, pa, evo, kćeri moja, došao je čas da se svojim rođenim očima uveriš. Tvoj rođeni muž nalazi se ovoga časa u sobi kod Anke naše, i to u rđavoj nameri.
DARA: To nije istina!
ŽIVKA: Kaži, Rako, gde je naš zet Čeda?
RAKA: Nek mi da dinar, pa da joj kažem.
ŽIVKA: Napolje, alo nesita! Zar ti je malo?
RAKA: Ništa ja više besplatno! (Ode).
DARA: Hajdemo! (Hoće da pođe u Ankinu sobu).
ŽIVKA: Čekaj de, udesila sam ja već stvar.
DARA: Šta si udesila?
ŽIVKA: Videćeš.