Deo 1, Poglavlje 8
I baš u taj čas stigoše Filipu glasnici iz Makedonije, doneše mu krasne darove od carice Olimpijade i javiše mu o rođenju deteta. Filip se požuri i u Makedoniju stiže pun radosti zbog detinjeg rođenja. Kad stiže u grad Filipust, srete ga dete; car mu se mnogo obradova, veselo i razdragano ga uze, i ljubeći ga reče: „Dragi prekrasni Josife1, drugi hrabri Acilešu2 bog mi te je danas darovao, a svaki dar od boga savršen je; ako bi mi se desilo da ovaj čas i umrem, ne bih smatrao da sam umro: jer ko čedo rodi, ne umire!“ Pa pozva velikoga Aristotela, muža iskusna i ukrašena svakom filozofskom premudrošću, i rečju i delom, i reče mu: „Uzmi ovo dete, koje mi je bog darovao, i nauči ga omirskim slovima i drugim knjigama, i svojoj premudrosti.“
Aleksandar se učio ovim knjigama: Olijadu3 i Ok’su za godinu nauči, i Organ4 veliki za godinu nauči, zbog čega su mu njegovi vršnjaci zavideli: jer zavist i mržnja prate svakoga dobroga i izuzetnoga. Rekoše mu jednom njegovi vršnjaci: „Kad bi još, o Aleksandre, otišao čarobniku Nehtenavu, on bi te naučio hoždeniju nebeskoga kruga, i mesečevim časovima i prestupu stihija.“ Čuvši to, Aleksandar reče svojoj majci: „Ako hoćeš da se čemu još naučim, daj me egipatskom mudracu Nehtenavu, jer sam čuo da poznaje hoždenije nebesnih zvezda.“ Ona brzo posla po Nehtenava pa mu predade Aleksandra rekavši: „Nauči ga, Nehtenave, svojoj veštini“, i nasamo mu reče: „Podaj, Nehtenave, od svojega svojemu. Svako je bogatstvo slavno kad se ubogim daje; tako je i mudrost slavna ako se preda potrebitima.“ Kad je to čuo otac njegov, Filip, reče: „Zaista je ovo dete dar promisla nebesnog, pošto želi da nebesne stvari nauči.“ A Nehtenav ga nauči celoj egipatskoj i Vergilijskoj mudrosti.
Napomene
- Prekrasni Josif, starozavetna ličnost iz Biblije (sin Jakova i Rahele), koga su braća iz zavisti prodala kao roba, a on je kasnije postao doglavnik egipatskog faraona.
- Acileš, Ahil, glavni junak Homerove Ilijade.
- Olijada, Homerova Ilijada.
- Organ, Aristotelov spis „Organ“, tj. „Oruđe“, ili „Logika“, jer je Aristotel smatrao logiku kao oruđe za filozofske studije.